Italijanski teniski ekspert Furlan: „planski i dugoročni rad je ključ uspeha“

Datum objave: 22.12.2017. // Kategorija: Domaća scena
Italijanski teniski stručnjak, bivši ATP igrač, Renco Furlan već dve godine nalazi se na čelu stručnog štaba juniorskog tima Teniskog saveza Srbije. 
 
Osnovni cilj dolaska ovog vrhunskog svetskog stručnjaka bila je reogranizacija juniorskog programa TSS, kao i nakon svih urađenih analiza, postavka plana i programa kojim će se voditi trenerski kadar u Srbiji u radu sa mladim juniorima na njihovom putu i prelasku iz juniorskog u profi tenis.
 
- Teniska karijera (uspesi) 
„Osvojio sam dve ATP titule, jednu u San Hozeu, drugu u Kazablacni 1994. godine. Igrao sam pet ATP finala (St. Petersburg, Sidnej, Long Ajlend, Bolonja i Firenca), osvojio sam i nekolilo čelendžera (Budimpeštu, Torino, Tampere, Mearno). Igrao sam četvrtfinale Rolan Garosa, 4. kolo u Melburnu, 3. kolo Vimbldona i US Opena. Igrao sam dva polufinala u Dejvis kupu 1996. i 1997. godine“. 
 
- Šta bi izmenio u svojoj karijeri sa ove vremenske distance?
„Ništa. Zadovoljan sam mojom karijerom, smatram da sam pružio skoro sto posto svojih mogućnosti, zato nemam žal za nečim da nisam ostvario, sve je dobro. Najbolji rang zabeležio sam 1996. godine kada sam bio 19. igrač na svetu u singlu“.  
 
-Trenutni angažman?
„Radim za Teniski savez Srbije, posebno sa decom u svim juniorskim konkurencijama“. 
 
- Koji su saveti bitni u razvoju mladog tenisera?
„Prvi savet je da pokušaju da budu koliko god su u mogućnosti profesionalni, da imaju taj profesionalan i disciplinovan odnos prema sportu koji su izabrali i da pokušaju da sakupe što više iskustva, to je jedini put ka uspehu“.  
 
- Kako po njemu izgleda optimalni program za stvaranje teniskih šampiona?
„Ako napravite program, onda je najbolje da taj program obuhvata igrače u konkurenciji do 14 godina i u tom slučaju možete napraviti višegodišnji plan. Smatram da ukoliko želite da imate dobre rezultate i uspehe, to zahteva planski rad od 5-6 godina, na primer ako krenete sa planom sa 14-15 godina života mladog igrača, rezultati će doći oko njegove ili njene 20. ili 21. godine“. 
 
- Kakva je uloga države u sportu, posebno u tenisu?
„Uloga i pomoć države je jako važna. Potrebno je da Vlada podržava tenis i sport generalno, jer sport je nešto što je vidljivo van zemlje, nešto što vas najlepše odslikava u svetu. Važno je da država stane i finansijski i razvojno iza programa sportskih saveza, od tenisa, fudbala, do svih ostalih. I ono što je najvažnije je uvesti sport u škole, što više sporta u školama to bolje za sve, za samu državu. Najbolji primer sporta u školama je sjajan program koji ima i koji sprovodi Francuska, gde u svakom mesecu izdvoje jednu sredu koja je u školama određena za sport i to je jedan od razloga zašto su Francuzi sjajni na Olimpijskim igrama“. 
 
- Kako rešiti finansijske probleme roditelja i pomoći (i sa koliko sredstava) razvoju mladih teniskih asova u Srbiji?
„Finansijski problemi su problemi i tenis je ponekad jako skup sport. Jer ukoliko želite da idete na turnire van vaše zemlje i regiona kako bi stekli nova iskustva, kroz mečeve sa igračima iz drugih zemalja, izmeriti snage i videli gde ste vi a gde oni, šta treba da se radi i promeni da bi rezultati bili bolji i veći, onda moraš imati novac da bi to uradio, ostvario. Savez pokušava da pomogne i isprati u tome najtalentovanije igrače, ali nije lako. Sponzori, Savez i Vlada moraju da stanu uz najbolje igrače i pomognu im finansijski“. 
 
- Šta je presudno u stvaranju teniskih šampiona (talenat, "glava", rad, finansije) i kojim redom?  
"Naveli ste sve ključne stvari neophodne u stvaranju šampiona, ali smatram da je prvi i ultimativni ključ talenat. Ukoliko nema talenta, preostale tri karike su ništa, one bez talenta ne mogu učiniti ništa. Moje mišljene je da su ključne stvari u stvaranju šampiona talenat i „glava“, koje ukoliko poseduješ onda imaš i pravu disciplinu i razumeš kakav je put i kojim putem treba ići do najvišeg nivoa u ovom sportu. Takođe, ako igraš dobro onda si i u finansijskom plusu, dobijaš i sponzore. Sve ide sa rezultatima“. 
 
- Ima li neki prihvatljiv model koji bi se mogao preuzeti iz drugih, teniski razvijenijih zemalja?
„Postoji mnogo modela, ali većina od njih dolazi iz jako bogatih zemalja koje imaju gren slem takmičenja. Oni imaju izuzetno dobro programe, ali isto tako imaju ogroman novac koji to sve može ispratiti. Izgradili su mnogo veliki i prelepih teniskih objekata, klubova, akademija i njihovi Savezi imaju jako dobre ugovore sa jako dobrim igračima i trenerima. Takođe imaju sjajne programe za decu. Da bi imao sjajan model i da bi ga mogao realizovati moraš imati veliki novac“. 
 
- Da li u savremenom tenisu još mogu da se svetski teniski asovi stvaraju u "bazenima"?
„Ne mogu reći ne, ali sada je to mnogo teže jer sada su nova vremena. To je bilo pre 20 godina i bila su to po mnogo čemu druga vremena. Od tada do sada promenio se tenis u svim svojim aspektima. Sada moraš da imaš prvo dobar višegodišnji plan razvoja igrača, dobro trenera, dobar raspored turnira na kojima će se kaliti i stvarati igrač, jako dobra strategija, jer u drugom slučaju nećeš uspeti“. 
 
- Kako uskladiti ambicije roditelja i mlađanih igrača?
„Nije lako, jer u većini slučajeva roditelji su ambiciozniji od dece. Zato je potrebno kroz program raditi i sa decom i roditeljima, sagledati i razmoriti sve segmente i dovesti ih u jednu istu liniju. Mislim da je za roditelje najteže da shvate, odnosno prihvate da je proces stvaranja igrača dugoročan, da nije lak, jer dete krene od 5-6 godine života da trenira i niko ti ne može obećati da ćeš za 15 godina da budeš igrač. Ali ukoliko su i roditelji deo programa, onda lakše razumeju i prihvataju svu težinu ovog puta kao što je stvaranje igrača za profi scenu“. 
 
- Stanje u sportu, posebno tenisu, u Srbiji?
„Srbi su izuzetno talentovani za sport generalno, od košarke, odbojke, vaterpola, do tenisa i fudbala. Srbija je zemlja bogata sportskim talentima. Smatram da je srpski tenis u ovom trenutku u jako dobroj poziciji, imate šest ATP igrača u top 100 na svetu, što je za zemlju koja ima osam miliona stanovnika odlično. Takođe smatram da će program na kojem radimo sa igračima u konkurencijama do 14, 16 i 18 godina u budućnosti dati sjajne rezultate“ – zaključio je šef stručnog staba junirskog tima Srbije Renco Furlan.